Osiguranje igra vitalnu ulogu u osnaživanju povjerenja, ali i očuvanju sveukupnog finansijskog blagostanja pojedinaca uzimajući u obzir sveprisutnost rizika kojima smo svakodnevno izloženi. Evidentno je da su rizici postali znatno složeniji, ali i da je proces upravljanja rizicima postao iznimno kompleksan. Uslijed sve većeg stepena globalizacije, ali i dinamičnosti prisutne na finansijskim tržištima, često se suočavamo sa rizicima koji nastaju djelovanjem eksternih faktora na koje možemo ograničeno ili nikako uticati.

Osiguranje možemo posmatrati kao jedan od načina na koji pojedinci, ali i kompanije mogu prenijeti sve rizike povezane sa određenom imovinom na treća lica (osiguravajuće društvo). Kupovinom osiguranja pojedinci nastoje zaštititi svoj život, zdravlje, imovinu od širokog spektra različitih rizika. Donošenje informisanih odluka zahtijeva određeni nivo razumijevanja proizvoda i usluga industrije osiguranja i onoga što oni nude, razumijevanja rizika i posljedica koje nose sa sobom, kao i razumijevanja ugovornih klauzula kako bi svako od nas mogao izvršiti komparaciju proizvoda i usluga industrije osiguranja, ali i osiguravajućih društava u kontekstu razumijevanja njihovih odgovornosti i prava definisanih ugovorom (Sanjeewa & Hongbing, 2019).

Industrija osiguranja predstavlja iznimno važnu komponentu rasta i razvoja svakog finansijskog sistema. Životno osiguranje, kao jedan od segmenata industrije osiguranja, posebno je stavljeno u fokus u posljednjih nekoliko godina. Ono igra posebno važnu ulogu u kreiranju finansijskog plana svakog pojedinca, kako navode Mahdzan & Victorian (2013). Oni dalje navode kako pojedinci često nerado alociraju svoja raspoloživa sredstva u životno osiguranje, zanemarujući brojne benefite koje ono ima na lični finansijski menadžment. Podaci koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu samo potvrđuju rezultate prethodno navedenih studija, gdje je učešće premija od neživotnih osiguranja u ukupno prikupljenim premijama tokom 2021. godine iznosilo 79%, dok su premije od životnih osiguranja iznosile svega 21% (Agencija za osiguranje BiH, 2021). Prikupljeni podaci također ukazuju na poražavajuću činjenicu da se najveći procenat prikupljenih premija odnosi na obavezna osiguranja, dok je procenat dobrovoljnih osiguranja skoro pa zanemarljiv. Nadalje, procenat životnih osiguranja koji možemo posmatrati kroz prizmu razvijenosti tržišta osiguranja, uistinu je na iznimno niskom nivou u Bosni i Hercegovini, indirektno ukazujući na nizak nivo finansijske pismenosti kod građana. Upravo taj nedostatak svijesti o važnosti industrije osiguranja u kontekstu cjelokupnog ekonomskog razvoja predstavlja najveću prepreku plasiranju i razvoju proizvoda životnog osiguranja, ali i industrije osiguranja u cjelini.

Mahdzan & Victorian (2013) naglašavaju kako se razvoj industrije osiguranja može podstaći sa strane ponude, ali i potražnje. Podizanje finansijske pismenosti na strani potražnje može povećati razumijevanje društva o prednostima životnog osiguranja. Posmatrano kroz prizmu ponude, sticanje boljeg razumijevanja motivacije potrošača za kupovinu životnog osiguranja može unaprijediti marketinške napore finansijskih usluga usmjerene na aktivnije korištenje proizvoda životnog osiguranja. Nadalje, finansijska pismenost je od krucijalne važnosti prilikom odabira odgovarajućih proizvoda industrije osiguranja, ali i prilikom podizanja svijesti o važnosti ove oblasti u kontekstu sveukupnog ekonomskog razvoja.

Rezultati istraživanja pokazuju da je svijest o važnosti industrije osiguranja bila značajno veća među pojedincima koji su pokazali veći nivo finansijske pismenosti (Dalkilic & Kirkbesoglu, 2015), te da su takvi pojedinci znatno češće kupovali proizvode životnog osiguranja (Gousia, 2014; Lin et al., 2017). Nadalje, Tennyson (2011) i Weedige et al. (2019) naglašavaju da posjedovanje znanja i povjerenja u proizvode i usluge industrije osiguranja značajno doprinose poticanju pozitivne percepcije, što u konačnici dovodi i do veće tražnje za ovim proizvodima i uslugama. U konačnici, uviđamo snažan pozitivan uticaj nivoa finansijske pismenosti na tražnju za životnim osiguranjem (Lin et al., 2017; Wang et al., 2021). Ono što je također vrlo zanimljivo naglasiti jeste i činjenica da ljudi često smatraju kako su proizvodi industrije osiguranja skupi, nedostupni i iznimno teški za razumijevanje (Weedige et al., 2019).

Studije naglašavaju da nizak nivo finansijske pismenosti i nedovoljna razvijenost tržišta osiguranja predstavljaju ključne probleme finansijske održivosti i sveukupnog blagostanja pojedinaca (Weedige et al., 2019). Nedavni događaji koji su značajno poremetili normalan tok poslovanja na finansijskim tržištima su doveli do određenih promjena i u industriji osiguranja. Neizvjesnost je postala sastavni dio donošenja odluka, a potreba za adekvatnom finansijskom edukacijom sve veća. Kao rezultat toga, kako navode Weedige et al. (2019), poboljšana finansijska pismenost služi kao osnovni element za donošenje informisanih odluka, postizanje finansijske nezavisnosti, zaštitu potrošača i sveukupno blagostanje.