Nacionalna studija finansijske sposobnosti (National Financial Capability Study – NFCS), koju provodi Fondacija za obrazovanje investitora FINRA, analizira raznoliku grupu stavova, percepcija, iskustava i ponašanja pojedinaca u Sjedinjenim Američkim Državama. Studija omogućava detaljnu analizu finansijske sposobnosti ispitanika obuhvaćenih uzorkom. Od 2009. godine studija se izvodi u iteracijama ili talasima, pri čemu je svaki talas sadržavao nova pitanja o važnim i aktuelnim temama uz zadržavanje osnovnih metrika za praćenje promjena tokom vremena. Posljednji talas je proveden u periodu od jula do oktobra 2021. godine sa uzorkom od 27.118 ispitanika, pružajući uvid u finansijsku sposobnost pojedinaca obuhvaćenih uzorkom sa refleksijom na globalnu pandemiju COVID-19.

Ono što je zanimljivo istaći u rezultatima same studije jeste činjenica da je čak 78% ispitanika primilo barem jedan vid finansijskog stimulansa od strane vlade, kao odgovor kreatora politika na tržišne nestabilnosti i sve veći stepen nepovjerenja u globalni finansijski sistem. Najveći procenat ispitanika, njih 59%, iskoristilo je tu pomoć za kupovine i plaćanje računa, dok je svega 38% ispitanika primljeni novac ostavilo u štednju, a samo 6% je isti novac usmjerilo ka investicijama na dioničkom tržištu. Iako je pandemija COVID-19 negativno uticala na određene skupine obuhvaćene uzorkom, ona nije rezultirala općim padom finansijske sposobnosti među odraslim osobama u SAD uzimajući u obzir razlike u rezultatima posmatranih pet talasa studije. Ono što je vrlo zanimljivo istaknuti, a na šta upućuju i rezultati studije, jeste činjenica da se procenat ispitanika koji nisu imali poteškoće pokrivanja troškova i plaćanja računa povećao sa 36% u 2009. godini na 54% u 2021. Iako se negativan uticaj pandemije znatno snažnije osjetio tokom 2022. godine sa sve većim nivoom inflacije, ne možemo zanemariti podatke koji ukazuju na znatno snažnije postkrizne efekte globalne finansijske krize u poređenju sa pandemijom COVID-19. Nadalje, procenat ispitanika koji su pokazali zadovoljstvo sa svojim ličnim finansijskim stanjem se udvostručio u 2015. godini u odnosu na 2009. i taj rastući trend se nastavio sve do 2021. godine, kada je iznosio 33%.

Kada uzmemo u obzir odnos između potrošnje i dohotka ispitanika, rezultati studije pokazuju da se ovi odnosi nisu značajno mijenjali tokom posmatranog perioda od 2009. do 2021. godine. Rezultati upućuju na to da u prosjeku oko 20% ispitanika troši više u odnosu na njihov dohodak, njih 34% troši srazmjerno visini dohotka, dok njih 43% troši manje u poređenju sa njihovim dohotkom. Pored toga, procenat osoba koje su u potpunosti isplatile dugovanja na svojim kreditnim karticama tokom 2021. godine je porastao na 59% u poređenju sa 41% tokom 2009. godine. Na pitanje koliko su sigurni da mogu pronaći $2.000 u slučaju nastanka neočekivanih troškova u narednih mjesec dana, čak 30% ispitanika je odgovorilo da nisu u mogućnosti pronaći navedeni novac u tako kratkom vremenskom periodu, dok je svega 43% ispitanika bilo u potpunosti sigurno u svoju finansijsku stabilnost. Uzimajući globalnu finansijsku krizu 2008. godine kao vrlo poučnu lekciju u donošenju finansijskih odluka, procenat osoba koje su formirale tromjesečni “krizni fond” za slučaj bolesti, gubitka posla ili ekonomskih nestabilnosti je porastao sa 35% tokom 2009. godine na 53% u 2021. godini. Ono što je zanimljivo istaći jeste i činjenica da se udio ispitanika koji su formirali tromjesečni krizni fond značajno razlikuje prema nivou obrazovanja, ali i dohotka. Čak 75% ispitanika sa dohotkom većim od $75.000 je potvrdilo posjedovanje ovakvog oblika fonda u poređenju sa njih 28% u dohodovnoj skupini manjoj od $25.000. Slično tome, 72% ispitanika sa fakultetskim obrazovanjem je također potvrdilo posjedovanje kriznog fonda u poređenju sa 38% onih sa srednjom školom ili nižim nivoom obrazovanja.

Studija je koristila pitanja koja se odnose na osnovne ekonomske i numeričke koncepte, kao i lične finansije prilikom procjene finansijske pismenosti ispitanika. Rezultati studije, kao i u prethodnim godinama, ukazuju na prisutnost snažne povezanosti između finansijske pismenosti i ponašanja koje je indikacija finansijske sposobnosti ispitanika. Veći nivo finansijske pismenosti ukazuje na to da su ispitanici bolje pripremljeni za zadovoljavanje svojih kratkoročnih finansijskih potreba. Ovakav obrazac ponašanja je vidljiv kroz manje trošenje u odnosu na nivo dohotka, kreiranje tromjesečnog kriznog fonda, te penziono planiranje. Rezultati studije također ukazuju na činjenicu da su ispitanici sa većim nivoom finansijske pismenosti sposobniji izbjeći potencijalne zamke u upravljanju finansijskim proizvodima. Ovakvi ispitanici čine znatno manji udio kada govorimo o aktivnostima koje će rezultirati plaćanjem visokih kamata i naknada poput plaćanje naknada za prekoračenje limita, plaćanja zateznih kamata i sl. Ispitanici sa većim nivoom finansijske pismenosti su također pokazali i znatno rjeđu upotrebu alternativnih (nebankarskih) metoda zaduživanja.

Demografska kategorizacija ispitanika ukazuje na potencijalno ranjive skupine u društvu, gdje su mlađi ispitanici, oni sa nižim dohotkom i nižim nivoom obrazovanja, kao i Afroamerikanci te Latinoamerikanci pokazali znatno veću osjetljivost kroz različite mjere finansijske sposobnosti. Ono što je vrlo zanimljivo istaknuti jeste i činjenica da starost ima negativnu korelaciju sa udjelom ispitanika koji su prijavili neočekivani pad prihoda u prethodnoj godini, gdje je čak 34% ispitanika starosne dobi 18–34 godine navelo neočekivani pad prihoda, dok je taj procenat kod ispitanika treće životne dobi (55 godina i više) bio svega 14%. Mlađi ispitanici su također pokazali bihejvioralne znakove finansijskog stresa, te znatno veću sklonost ispoljavanju psiholoških simptoma finansijskog stresa. Lični finansijski problemi predstavljaju svakodnevne izvore stresa za više od polovine ispitanika u dobnoj skupini 18–34 godine, kao i onima sa najnižim dohotkom, dok je samo oko jedna trećina ispitanika treće životne dobi i onih sa najvišim dohotkom izjavila da razmišlja o svom novcu na dnevnoj osnovi. Nadalje, rezultati studije također naglašavaju negativnu korelaciju i između obrazovanja i neočekivanog pada prihoda ispitanika. Kada govorimo o rasnim razlikama, najniži procenat ispitanika koji su prijavili neočekivani pad prihoda je zabilježen kod Azijata i bijelaca, 21% i 23% respektivno, dok je taj procenat kod Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca nešto veći (32%).

Kada govorimo o penzionom planiranju, studija naglašava iznimno velike razlike među ispitanicima koji su prijavili posjedovanje bilo koje vrste penzionog računa prema visini dohotka i nivou obrazovanja. Čak 83% ispitanika sa dohotkom većim od $75.000 je potvrdilo posjedovanje ovog oblika računa u poređenju sa njih 18% u dohodovnoj skupini ispod $25.000. Nadalje, 78% ispitanika sa najvećim nivoom obrazovanja je također potvrdilo posjedovanje bilo kojeg oblika penzionog računa, u poređenju sa 33% ispitanika sa srednjom školom ili nižim nivoom obrazovanja.

Iako rezultati studije upućuju na zaključak da pandemija COVID-19 nije imala negativan uticaj na finansijsku sposobnost odraslih osoba u SAD generalno gledajući, njen uticaj je ipak ostavio određene posljedice za osobe koje su ostale bez posla tokom perioda pandemije. Rezultati studije pokazuju da je čak 64% ispitanika koji su ostali bez posla iskusilo poteškoće pokrivanja troškova, te da su ovi ispitanici prijavili znatno češću prisutnost anksioznosti i finansijskog stresa u poređenju sa osobama koje su uspjele zadržati svoj posao tokom pandemije. Ono što je također vrlo važno istaći jesu i rezultati koji ukazuju da su ispitanici sa nižim dohotkom i nivoom obrazovanja, kao i Afroamerikanci te Latinoamerikanci znatno češće iskusili gubitak posla u poređenju sa ostatkom populacije. Upravo ovi rezultati ukazuju na finansijsku osjetljivost navedenih skupina društva, te neophodnost provođenja određenih mjera i aktivnosti od strane donosilaca odluka u cilju zaštite potencijalno ranjivih skupina društva i unapređenja sveukupnog blagostanja.

Studija koja je provedena u pozadini globalne pandemije COVID-19, čak i pored nestabilnosti na tržištu rada, ukazuje na ohrabrujuće naznake napretka u finansijskoj sposobnosti odrasle populacije u SAD. Iako je visok stepen nesigurnosti i nepovjerenja i dalje prisutan na finansijskim tržištima, studija ukazuje na rastući trend (koji se nastavio čak i tokom perioda pandemije) u obrascima ponašanja poput kreiranja kriznog fonda, otplate dugovanja na kreditnim karticama, zadovoljstva ličnim finansijskim stanjem i sl. Međutim, čak i pored rastućeg trenda u navedenim obrascima ponašanja, studija naglašava i važnost finansijskog obrazovanja potencijalno ranjivih skupina u društvu i finansijskih poteškoća sa kojima se iste suočavaju. Nadalje, poseban fokus je stavljen na finansijsku pismenost, te na pozitivnu korelaciju između finansijske pismenosti i finansijske sposobnosti pojedinaca. Uzimajući u obzir činjenicu da je studija provedena tokom 2021. godine, trenutni globalni finansijski izazovi poput sve većeg nivoa inflacije, rastućih kamatnih stopa, globalnog nepovjerenja uzrokovanog bankrotom velikih svjetskih banaka nisu uzeti u obzir. Da li će navedene pojave rezultirati signifikantnim promjena u obrascima ponašanja ispitanika, predstoji da vidimo (T. Lin et al., 2022).