Nastanak i razvoj finansijskih tehnologija na globalnom nivou, zajedno sa nedavnim tržišnim nestabilnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19 i ruskom invazijom na Ukrajinu, doveo je do iznimno brzog razvoja finansijskih proizvoda i usluga. Kao rezultat mjera izolacije i socijalnog distanciranja kreirani su digitalni finansijski proizvodi i usluge koji su prilagođeni krajnjim korisnicima, pristupačni i praktični u poređenju sa tradicionalnim finansijskim uslugama. Digitalni načini plaćanja, digitalni novčanici ili digitalne investicione aplikacije (Lyons & Kass-Hanna, 2021) samo su neki od načina na koji digitalizacija u potpunosti transformiše tradicionalni finansijski sistem. Kako dalje navode Lyons & Kass-Hanna (2021), digitalni finansijski proizvodi i usluge su kreirani u cilju poboljšanja sveukupnog finansijskog blagostanja, uklanjajući barijere sa kojima se suočavaju pojedinci na finansijskim tržištima, sa posebnim fokusom na marginalizirane skupine u društvu. Iako se očekuje da će razvoj finansijskih tehnologija dovesti do veće finansijske inkluzije, te samim tim i većeg nivoa finansijske pismenosti, brojne prepreke i rizici i dalje su prisutni.

Sve veći fokus koji se stavlja na digitalizaciju finansijskih proizvoda i usluga sa sobom povlači i veću potrebu za podizanjem svijesti o važnosti finansijske pismenosti. Uslovi za posjedovanje adekvatnog nivoa finansijske pismenosti znatno su prošireni, uzimajući u obzir pristup i korištenje digitalnih finansijskih proizvoda i usluga na informisan, odgovoran i transformativan način. Kako bismo mogli ukorak pratiti digitalizaciju finansijskog sistema, neophodno je simultano raditi na razvoju digitalne pismenosti, koja podrazumijeva znanje, sposobnosti i vještine koje su neophodne za efektivno korištenje digitalnih tehnologija, i finansijske pismenosti, koja obuhvata razumijevanje osnovnih finansijskih koncepata, te primjeni tih znanja i vještina u cilju donošenja informisanih i kvalitetnih finansijskih odluka (Lo Prete, 2022). Sinergijski efekat ove dvije dimenzije će pojedincima omogućiti aktivan pristup finansijskom sistemu, konkurentnost u znanju, internacionalne investicione prilike, praćenje finansijskih dešavanja na globalnom nivou te razumijevanje ključnih finansijskih koncepata.

Brzi rast i razvoj digitalnih finansijskih usluga ima potencijal da osnaži i ubrza finansijsku inkluziju, kako navode brojni istraživači (Lyons & Kass-Hanna, 2021; Shen et al., 2018). Međutim, digitalizacija dovodi i do suočavanja sa novim izazovom, a to je uspostavljanje poveznice između finansijske pismenosti i digitalne pismenosti, te analiza njihovog međusobnog uticaja na finansijske odluke. Ekspanzija fintecha radikalno mijenja globalno finansijsko okruženje. Fintech u potpunosti transformiše način na koji ljudi vrše plaćanja, koriste usluge finansijskog savjetovanja ili upravljaju svojim investicijama (Lusardi, 2019). Fintech bi također trebao značajno reducirati troškove finansijskog posredovanja (Philippon, 2019). Shodno tome, imperativ je procijeniti stepen finansijske pismenosti među pojedincima, te odrediti način na koji ona oblikuje donošenje finansijskih odluka. Razumijevanje nivoa finansijske pismenosti i njenog uticaja na finansijske odluke pojedinaca, ali i donosilaca odluka srednjih i malih preduzeća, od suštinskog je značaja u sadašnjem vremenu vođenom naprednim finansijskim tehnologijama.